Događaj UNAOC-a: Uloga vjerskih zajednica u prevenciji genocida
Savez civilizacija Ujedinjenih naroda i Ured za prevenciju genocida obilježili su 75. obljetnicu Konvencije o genocidu ključnim događajem posvećenim “Uloga vjerskih zajednica u podršci i provedbi Konvencije o genocidu.” Događaj je presjedavala gđa. Alice Wairimu Nderitu, zamjenk generalnog sekretara i posebni savjetnik generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida, i g. Miguel Angel Moratinos, zamjenik generalnog sekretara UN, visoki predstavnik za Savez civilizacija UN-a.
Dr Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u, oslonio se na istoriju svoje zemlje kao svjedok agresije i genocida. Istaknuo je složeni odnos između religije i genocida, navodeći primjere gdje je religijska retorika potaknula zlodjela. Naglasio je ključni značaj sprječavanja i kažnjavanja genocida, priznajući da istorija otkriva primjere gdje je religija poticala zlodjela, ali Konvencija o genocidu religijske skupine označava za zaštićene subjekte.
Unatoč ovoj mračnoj povijesti, dr Lagumdžija je istaknuo napore Bosne i Hercegovine prema pomirenju. Pohvalio je inicijative poput Međureligijskog vijeća i zajedničkog programa magisterija iz interreligijskih studija i izgradnje mira kao simbola nade za poticanje dijaloga i razumijevanja među različitim vjerskim zajednicama.
Religija, atomsko zračenje i umjetna inteligencija imaju jedno zajedničko – mogu biti izvor stvaranja ili razaranja prosperiteta čovječanstva. No još uvijek je u našim rukama, ljudskim rukama, na koji način će ići – konstruktivno ili destruktivno.
Zaključno, dr Lagumdžija je potaknuo globalnu zajednicu da prepozna potencijal i za stvaranje i za uništenje unutar religije, atomske energije i umjetne inteligencije. Zagovarao je regulaciju ovih snaga od strane međunarodnih tijela te naglasio potrebu za podrškom inicijativama koje promiču mir, vizionirajući svijet gdje će obrazovanje o genocidu prijeći iz sudnica u učionice.
Događaj je zaključen ističući sposobnost čovječanstva da usmjerava ove snažne sile prema konstruktivnim putevima za harmoničniji svijet.
______________________________________________________________________________________
Savez civilizacija Ujedinjenih naroda (UNAOC)
Ured Ujedinjenih naroda za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu
Prateći događaj povodom 75. obljetnice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida
“Uloga vjerskih zajednica u podršci i provedbi Konvencije o genocidu”
Moderatori, gđa. Alice Wairimu Nderitu, zamjenica generalnog sekretara, posebna savjetnica glavnog tajnika UN-a za prevenciju genocida, i g. Miguel Angel Moratinos, zamjenik generalnog sekretara, visoki predstavnik za Savez civilizacija UN-a
Izjava dr Zlatka Lagumdžije, stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima
Vaše ekscelencije, dragi prijatelji,
Prvo želim zahvaliti zamjenici generalnog sekretara Alice Nderitu i zamjeniku generalnog sekretara Miguelu Angelu Moratinosu na njihovom plemenitom i nezamijenjivom radu i strasti u izgradnji jednog od ključnih preduvjeta za bilo kakav napredak koji je toliko potreban ovom nepravednom, neravnopravnom i konfliktnom svijetu – promociji i djelovanju u prevenciji i kažnjavanju zločina genocida.
Kao još uvijek živi svjedok i preživjeli agresije na suverenu, neovisnu i članicu UN-a Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja je bila poprište poslednjeg genocida u 20. stoljecu, prema presudi ICTY-a u Srebrenici, želio bih podijeliti nekoliko misli o ovom važnom pitanju – ulozi vjerskih zajednica u podršci i provedbi Konvencije o genocidu.
Nažalost, bilo bi lako kroz istoriju pronaći neugodan broj primjera gdje je religija poticala najteže zločine, uključujući genocid. Bilo bi lako pretpostaviti da je religija bila instrumentalizirana od strane pojedinaca, korištena i zloupotrebljena do neshvatljivih razina za izvršenje genocida.
Upravo iz tih razloga religija je prvi kriterij prilikom određivanja zaštićene grupe prema Konvenciji o genocidu.
To me dovodi do zločina i genocida počinjenih u Bosni i Hercegovini. Ovdje je uloga vjerskih vođa i veza između religije i genocida izuzetno kompleksna. Bilo je brojnih i prilično preciznih video snimaka vjerskih vođa koji su blagoslovljavali vojnike koji bi kasnije bezdušno masakrirali muškarce, žene i djecu.
Ključan segment poticanja i izvršenja genocida u bosanskom genocidu bio je uloga religijske retorike, mitologije i simbolike, posebno kada su je podržavali ili prikriveno odobravali percipirani “legitimni” vjerski i politički autoriteti.
Primjeri zločina idu toliko daleko da se mogu usporediti s najalarmantnijim biblijskim referencama – ne riječima, već djelima, kada su ljudi bili razapeti pred svojim obiteljima na drveću i drvenim križevima.
Tijekom vojnih operacija u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. ili naknadnih osvajanja, više od 80% od 1.144 džamija koje su postojale 1992. godine bile su glavna meta uništenja, dok je znatno manji broj pravoslavnih i rimokatoličkih crkava i manastira tkodje bio predmet razaranja.
Ali dolazeći iz zemlje koja smatra svoju multireligijsku raznolikost obogaćujućom umjesto ograničavajućom, naučili smo razdvojiti individualno zlo od ljepote u koju spade svaka religija u Bosni i Hercegovini.
Većina nas koji živi u Bosni i Hercegovini, bilo da se identificiramo kao religiozni ili nemamo religijsko opredjeljenje, vjeruje da vjerski vođe imaju značajnu ulogu u naporima za pomirenje. Za mnoge su vjerski vođe bili važniji za pomirenje i izgradnju povjerenja od političara.
Najbolje dokumentirani segment povijesti međureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini je osnivanje i rad Međureligijskog vijeća (IRC) od 1997. godine. Vodeci predstavnici katoličke, židovske, muslimanske i pravoslavne zajednice redovito se sastaju kako bi pokušali biti dio ekosustava pomirenja i dijeljenog prosperiteta svih zainteresiranih strana.
Jedan od suštinskih i konkretnih primjera dugoročnog razmišljanja i djelovanja je magistarski program “Interreligijskih studija i izgradnje mira” zajednički vođen od tri teološka fakulteta, islamskog, katolickog i pravoslavnog, u Bosni kao jedan od značajnih koraka poslijeratnog procesa temeljenog na dijalogu, poštovanju, učenju i razumijevanju.
Da zakljucim ovo kratko izlaganje.
Religija, atomska energija i umjetna inteligencija imaju nešto zajedničko – mogu biti izvor stvaranja ili uništenja prosperiteta čovječanstva. Ali još uvijek je u našim rukama, ljudskim rukama, na koji će se način u buducnosti odvijati – konstruktivno ili destruktivno.
Za regulisanje i usmjeravanje korisnih aspekata atomske energije UN je osnovao Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA). Iz istog razloga nadamo se da će UN uspostaviti Međunarodnu agenciju za umjetnu inteligenciju (IAIA) što prije.
Nadam se da ćemo svi pokušati pronaći način podrške sličnim putovima već uspostavljenim 2019. godine kada su Papa Franjo i Veliki imam Al-Azhara Ahmed Al-Tayeb potpisali “Deklaraciju o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život”.
Vidim Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida kao važan dio mozaika Alijanse civilizacija i ljudskog bratstva gdje će genocid naposljetku prijeći iz sudnica u učionice.
Hvala vam.
