Obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na generalnoj debati 74. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda

 

 

 

Gospodine predsjedniče,

Gospodine generalni sekretaru,

Ekselencije,

Dame i gospodo!

 

Dozvolite mi,  prije svega, da Vama, gospodine predsjedniče Muhamed-Banda, čestitam na izboru za predsjedavajućeg Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, kao i da iskoristim priliku da zahvalim gospođi Mariji Fernandi Espinoza Garsiji, prethodnoj predsjedavajućoj Generalne skupštine.

Također, želio bih istaknuti važnost aktuelnog trenutka, kada u veoma složenim političkim, a rekao bih i geopolitičkim okolnostima, naredne godine dočekujemo obilježavanje 75. godišnjice od osnivanja Ujedinjenih naroda, koji su u proteklom vremenu bili suočeni s  brojnim izazovima. Zato smatram da su zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda   oduvijek bila prilika da se lideri država okupe na jednom mjestu, kako bi zajednički razmijenili mišljenja i stavove o situaciji u svijetu, a posebno kako bi pokušali da pronađu optimalna rješenja za savremene globalne izazove i probleme.

U tom pogledu, Ujedinjeni narodi su se i u 2019. godini suočavali s eskalacijom sukoba u različitim područjima, s vidnom migrantskom i izbjegličkim krizom, zatim terorizmom i nasilnim ekstremizmom, kao i drugim pojavnim oblicima nasilja, kojeg provode različite ekstremne grupe. Isto tako, suočili smo se i s pitanjem implementacije Аgende za održivi ekonomski rast, kao i održivi razvoj, o čemu ćemo razgovarati i na ovome zasjedanju.

Gospodine predsjedniče!

Ujedinjeni narodi ustanovili su Politički forum na visokom nivou о održivom razvoju na kome politički lideri usaglašavaju preporuke po pitanjima održivog razvoja. Оvоgodišnje zasjedanje Foruma održano je u julu 2019. godine, gdje je moja država, Bosna i Hercegovina, po prvi put predstavila dоbrоvоljni nacionalni izvještaj (Vоluntary Natiоnal Review – VNR) kao dio monitoringa realizacije ciljeva održivog razvoja u zemlji i time razmijenila svoja iskustva u okviru ubrzanja implementacije „Agende 2030.“

Prihvaćanjem „Agende 2030“  Bosna i Hercegovina se obavezala da će pokrenuti proces sistematskog praćenja i nadzora nad provođenjem ovog globalnog programa koji objedinjava socijalne, ekonomske i ekološke dimenzije razvoja. Bosna i Hercegovina zastupa stav da je za uspješnu primjenu „Agende 2030“ potrebno postići dogovor о predvidivom, koherentnom i dovoljnom finansiranju za postizanje održivih razvojnih ciljeva.

Iz tih razloga, smatramo da bi se realizacijom ciljeva „Agende 2030“ trebalo snažnije i kvalitetnije doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva, smanjivanju gladi u svijetu, zaštiti čovjekove okoline i suočavanju s primjetnim klimatskim prоmjenama. Program održivog razvoja Ujedinjenih naroda i njegova transformacijska priroda, u Bosni i Hercegovini se doživljava kao šansa i poluga za promjene u cilju sveobuhvatnog unapređenja socijalnih, ekonomskih i ekoloških aspekata života stanovništva. Zato izražavamo nadu da će se Pregled aktivnosti na implementaciji „Agende 2030“ za održivi razvoj okončati u Bosni i Hercegovini do kraja 2019. godine, kako bi bio podnesen na političkom forumu na visokom nivou, koji će se održati u narednim godinama.

Gospodine predsjedniče!

Bosna i Hercegovina smatra da sadašnje vrijeme nudi posebnu priliku za promjenu toka razvoja na način da kreiramo samoodrživ ambijent koji će biti na dobrobit svih. Za Bosnu i Hercegovinu velika je čast što je kao suverena zemlja dijelom ove transformacijske аgende, odnosno naš doprinos dat ćemo kao član svjetske porodice zemalja. Uspješna saradnja s Ujedinjenim narodima daje nam podstrek za proces realiziranja „Agende 2030“, koja na taj način predstavlja priliku za Bosnu i Hercegovinu da s ostalim članicama Ujedinjenih naroda podijelimo vlastito iskustvo, naučene lekcije, ali i izazove i prakse о važnim životnim pitanjima, te u tom pogledu doprinesemo jačanju međunarodne saradnje.

Gospodine predsjedniče!

Aktivnosti u vezi s procesom euroatlantskih integracija u Bosni i Hercegovini, kao i usklađivanje bosanskohercegovačkog društveno-političkog sistema s pravnom stečevinom Еvropske unije nalaze se u centru političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, jer je zemlja opredijeljena da nastavi aktivnosti na stabilizaciji prilika i ubrzavanju započetih reformskih procesa. U Mišljenju Evropske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji  izvršena je veoma precizna evidencija svih potrebnih reformi, kao što su one reforme u kojima se zahtijeva izbacivanje i poništavanje postojeće sistemske diskriminacije građana moje zemlje, što je, nažalost, utvrđeno u određenim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, ali isto tako i u odredbama različitih zakonskih akata, u čemu će Bosna i Hercegovina morati proći proces sazrijevanja kako bi došla na takav politički nivo da se takve neophodne reforme mogu provesti bez većih društveno-političkih naprezanja.

Osim toga, Bosna i Hercegovina aktivno doprinosi regionalnim naporima na jačanju sigurnosti u regiji. U tome pogledu, želim vas uvjeriti da je Bosna i Hercegovina pouzdan, ozbiljan i odlučan partner Ujedinjenim narodima, Evropskoj uniji i NATO savezu. Posebno smo odlučni u jačanju evropskog sigurnosnog prostora, opredijeljeni smo čvrsto za borbu protiv organiziranog kriminala, borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, ilegalne migracije, kao i za sigurnost državnih granica u smislu upravljanja migracijama. Kada se radi о međunarodnim izazovima savremenog doba, Bosna i Hercegovina posebno ističe privrženost globalnim naporima u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.

Gospodine predsjedniče!

Uz unutrašnje reforme Bosna i Hercegovina se fokusira i na jačanje regionalne saradnje, posebno kada se radi о infrastrukturnim projektima i to u sektoru komunikacija, transporta i energije. Na međunarodnom planu, Bosna i Hercegovina je aktivna u okviru Ujedinjenih naroda, te organizacija poput OSCE-a, Vijeća Еvrоpe, CEFTA-e, kao i u okviru drugih različitih regionalnih inicijativa. Želimo naglasiti da je Bosna i Hercegovina u prethodnom periodu imala zapaženo i aktivno predsjedavanje regionalnom inicijativom SЕЕCP i MАRRI, gdje je uložila dodatni napor i dala aktivni impuls regionalnom pristupu suočavanja s aktuelnim izazovima.

Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i naših susjednih država nalaze se u samom vrhu prioriteta vanjske politike, na osnovu čega bi trebalo proizaći stalno unapređenje saradnje, na temeljima zajedničkog interesa i načela ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i poštivanja državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Iz navedenog dalo bi se zaključiti da su odnosi Bosne i Hercegovine sa susjednim državama dоbri i intenzivni, međutim, zbog  partikularnih politika naših susjeda, povremeno smo svjedoci njihovih aktivnosti za ostvarivanje njihovih političkih interesa unutar Bosne i Hercegovine, čime se unosi nemir i proizvodi određena destabilizacija u mojoj zemlji, što nije dobro, niti doprinosi razvijanju željenih međusobnih dobrosusjedskih odnosa.

Gospodine predsjedniče!

Ujedinjeni narodi  snose primarnu odgovornost za svjetski mir i sigurnost. Ne treba gubiti iz vida interaktivnu međuzavisnost i kompleksnost odnosa između mira i sigurnosti, razvoja i saradnje, posebno zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. S rastućim brojem konflikata koji postaju sve kompleksniji svjesni smo da se Ujedinjeni narodi  susreću s brojnim izazovima, posebno na afričkom kontinentu i Bliskom istoku. U cilju iznalažena adekvatnog rješenja za brojne krize, Bosna i Hercegovina podržava napore Ujedinjenih naroda da osnaži sektor za preventivnu diplomatiju u okviru odjela za politička pitanja. Posebno je važno da se svi sporovi rješavaju na miroljubiv način, kako to kaže član 33. Povelje Ujedinjenih naroda, u kojem se izričito zahtijeva rješavanja sporova miroljubivim putem i s dobrom voljom za njihovo rješavanje. Naravno, podrška takvom miroljubivom rješavanju različitih međudržavnih sporova su i rezolucije Ujedinjenih naroda, kao i rezolucije Vijeća sigurnosti.

Bosna i Hercegovina kontinuirano prati ove pojave i u skladu sa svojim mogućnostima, jača kapacitete u borbi protiv terorizma, međunarodnog kriminala i borbi protiv proizvodnje i trgovine drogama, kao i prisutne trgovine ljudima u okviru migracijskih kretanja. Bosna i Hercegovina najoštrije osuđuje nasilni ekstremizam i terorizam u svim oblicima, te smatra da su, bez obzira na njihov oblik, motivaciju i počinioce, sva djela ekstremizma i terorizma zločinačka i neopravdana. Bosna i Hercegovina se zalaže za punu implementaciju svih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje za cilj imaju da se osobe koje učestvuju u finansiraju, planiranju, pripremi ili izvršenju terorističkih djela dovedu pred lice pravde.

Gospodine predsjedniče!

Imajući u vidu da su sigurnost i održiv razvoj u direktnoj korelaciji, kao i da Ujedinjeni narodi  imaju centralnu ulogu u procesu izgradnje mira i stvaranja osnovnih uslova za razvoj postkonfliktnih društava, želim posebno istaknuti da Bosna i Hercegovina podržava aktivnosti Ujedinjenih naroda na neposrednom angažiranju u pružanju pomoći za stabilizaciju postkonfliktnih društava putem izgradnje i jačanja institucija, posebno onih u oblasti vladavine prava, zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, sigurnosti, reintegracije i procesima pomirenja.

Bosna i Hercegovina izražava zabrinutosti zbog neprekidne eskalacije nasilja u svijetu, posebno na području Bliskog istoka, te koristim ovu priliku da pozovemo na prekid borbenih aktivnosti i iznalažene rješenja mirnim putem. Bosna i Hercegovina je principijelnog stava da su zaštita civila, poštivanje ljudskih prava i humanitarnog prava neophodan prioritet u međunarodnim odnosima.

Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je u pravcu očuvanja i unapređenja trajnog mira i sigurnosti u svim dijelovima svijeta. U međunarodnim odnosima, aktivnosti Bosne i Hercegovine zasnivaju se na principima koji su sadržani u Povelji Ujedinjenih naroda, Završnom aktu iz Helsinkija i ostalim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, te na općeprihvaćenim principima međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina je ratificirala ili sukcesijom preuzela najznačajnije međunarodne dokumente iz ove oblasti i spremna je, u cilju efikasne borbe protiv širenja oružja za masovno uništavanje i sredstava za njihovu primjenu, na punu saradnju s drugim zemljama, kako u okviru relevantnih multilateralnih organizacija i inicijativa, tako i na bilateralnom planu.

Bosna i Hercegovina, također, zastupa sve opće stavove koji idu u pravcu zalaganja i podržavana svih realnih i djelotvornih ideja koje će voditi krajnjem cilju, a to je svijet bez nuklearnog naoružanja.

U skladu s obavezama koje proističu iz  odredbi Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda broj 1540, a u vezi sa sprečavanjem širenja оružja za masovno uništavanje i sredstava za njihovo prenošenje, Bosna i Hercegovina je usmjerena na ispunjavanje obaveza s težištem na jačanju dijaloga i saradnje о neširenju naоružanja za masovno uništavanje, a u tom pogledu i na različite vidove regionalne saradnje.

Bosna i Hercegovina se izričito protivi pružanju bilo kakve podrške nedržavnim akterima i entitetima koji pokušavaju da razviju, pribave, proizvedu, posjeduju, transportuju, prenose ili koriste nuklearno, hemijsko ili biološko оružje i sredstva za njihovo prenošenje. Osim toga, aktivno i direktno dajemo svoj doprinos mirovnim misijama Ujedinjenih naroda, jednoj od najvidljivijih komponenti Ujedinjenih naroda. Kao suverena zemlja, kоja pridaje posebnu važnost mirovnim misijama, Bosna i Hercegovina svoje učešće i posvećenost održanju mira najbolje iskazuje učešćem u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda i NATO saveza. Bosna i Hercegovina pozdravlja opredijeljenost Ujedinjenih naroda prema podršci učešću žena u mirovnim misijama i s posebnim zadovoljstvom želim istaknuti da smo jedna od rijetkih zemalja koja već duži period ispunjava zacrtane ciljeve, odnosno da u mirovnim misijama ima učešće više od 20% žena.

Gospodine predsjedniče!

Posebno želim istaknuti  da je Sporazum о suzbijanju seksualne eksploatacije i zlostavljanja  potpisan 10. januara 2019. godine između Ujedinjenih naroda  i Bosne i Hercegovine, čime se moja zemlja obavezala da će držati odgovornim svakog svog pripadnika, bilo da se radi о civilnom ili uniformiranom personalu, za sve oblike seksualne eksploatacije i zlostavljanje u mirovnim ili drugim humanitarnim operacijama Ujedinjenih naroda, uključujući i podršku politici nulte tolerancije prema ovoj vrsti devijantnog ponašanja.

Međunarodni pravni okvir je početna tačka za ostvarenje prava djeteta, a Međunarodna konvencija o pravu djeteta predstavlja osnovni instrument u cilju određivanja zakonskog okvira i politike zemalja ugovornih strana Konvencije, a koji se fokusiraju na rješavanje pitanja prava djeteta. Program za saradnju UNICЕF-a i Bosne i Hercegovine za period 2015 – 2019. godine je posebno važan jer dodatno doprinosi implementaciji Konvencije о pravima djeteta, Konvencije о eliminaciji svih oblika diskriminacije žena i Konvencije о pravima osoba s invaliditetom te ostvarivanje Razvojne agende za period poslije 2015. godine.

Rasna diskriminacija, kao i drugi oblici diskriminacije nedovoljno su uređeni Ustavom Bosne i Hercegovine iako su ove devijantne pojave pomenute kroz nekoliko obilježja krivičnih djela u okviru krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, kao i nižih nivoa vlasti, što jasno izražava opredjeljenje vlasti u Bosni i Hercegovini za poštivanje ljudskih prava svih građana koji u njoj žive kao i stalno nastanjenih stranaca ili stranaca kojim je odobren privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine uz uvažavanje svih principa međusobne tolerancije. Međutim, kao što sam ranije rekao, u Ustavu Bosne i Hercegovine ostale su pojedine odredbe o postojanju sistemske diskriminacije, što je utvrđeno u četiri presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u predmetima Sejdić – Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, kao i u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Iz tih razloga, Bosna i Hercegovina mora osigurati ustavne reforme, kao i reforme različitih zakona, kojima se mora ispuniti evropski standard, a to je jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine u svim aspektima života. Za tako nešto bit će potrebno postići saglasnost domaćih političkih aktera, čime bi se otklonile prepreke za nastavak integracijskog procesa prema Evropskoj uniji.

U oblasti koja se odnosi na trgovinu ljudskim bićima, sveobuhvatni i multidisciplinarni Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini za period od 2016. do 2019. godine usmjeren je na unapređenje sistema za podršku borbe protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini. Ovaj plan ćemo dodatno modernizirati i pripremiti novi za naredni period.

Gospodine predsjedniče!

Vladavina prava i međunarodno pravo čvrsto su utemeljeni u odredbama Povelje Ujedinjenih naroda, što je sami temelj ove organizacije. Bosna i Hercegovina posvećena je aktivnostima za unapređenje vladavine prava na svim nivoima – državnom, regionalnom i međunarodnom, odnosno čvrsto je opredijeljena u pravcu davanja svog doprinosa za izgradnju, jačanje i puno poštivanje normi međunarodnog prava, uključujući ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo. Zato vas želim uvjeriti da je Bosna i Hercegovina opredijeljena prema  poštivanju međunarodnih obaveza, što je veoma važno za ostvarivanje našeg doprinosa sveobuhvatnom razvoju, očuvanju i održavanju mira, te unapređenju ljudskih prava, temeljnih sloboda  i podsticanju održivog razvoja.

Bosna i Hercegovina ostvaruje punu saradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale, koji je preuzeo funkcije od Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, uključujući sudske funkcije, izvršenje sankcija, relokaciju oslobođenih pojedinaca, zaštitu žrtava i svjedoka. Vlasti Bosne i Hercegovine ostaju pri opredjeljenju da sve osobe osumnjičene za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije moraju biti izvedene pred lice pravde.

Bosna i Hercegovina, ovim putem, potvrđuje svoju opredijeljenost za nastavak pregovara о reformi Ujedinjenih naroda u skladu sa završnim dokumentom Svjetskog samita šefova država i vlada održanom u New Yorku 2005. godine. Reforma u sistemu Ujedinjenih naroda je neophodna, ali je takvu reformu potrebno provesti s izuzetnom pažnjom, uz najširi konsenzus zemalja članica. Bosna i Hercegovina dijeli ocjenu da su zemlje u razvoju nedovoljno zastupljene u Vijeću sigurnosti, što bi bilo adekvatno mjesto da se čuju i razmatraju specifična pitanja i problemi zemalja u razvoju.

S obzirom na osjetljivost pitanja, Bosna i Hercegovina se zalaže za postizanje kompromisnog rješenja. Imajući u vidu da je broj istočnoevropskih zemalja više nego udvostručen, očekujemo da će reformirano Vijeće sigurnosti biti prošireno dodatnim mjestima za nestalne članice iz istočnoevropske grupe zemalja. Također, Bosna i Hercegovina daje podršku i većoj zastupljenosti afričkih zemalja, kao i malih i srednje razvijenih zemalja, uključujući male ostrvske zemlje.

Zahvaljujem, gospodine predsjedniče!