Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, učestvovao je na polugodišnjoj debati Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, učestvovao je na polugodišnjoj debati Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini, koja je održana 2. novembra. Predsjedavajući Predsjedništva je u svom obraćanju na debati najprije izrazio zadovoljstvo zbog produženja mandata EUFOR Althea misije u Bosni i Hercegovini, ali i dodao da je glavni povod njegovog obraćanje protekli šestomjesečni period prikazan kroz izvještaj Ureda visokog predstavnika, sa posebnim akcentom na nekoliko veoma važnih činjenica koje oblikuju politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, kao i same aktivnosti visokog predstavnika.

Naglašavajući svoju neupitnu podršku postojanju Ureda visokog predstavnika, sve dok se kroz ostvarivanje tzv. „5+2 uslova“ ne stvori ambijent za zatvaranje OHR-a, predsjedavajući Komšić se u svom govoru osvrnuo na, kako je rekao, nekoliko veoma bitnih elemenata iz izvještaja visokog predstavnika, koje nije spomenuo ni sam visoki predstavnik ili nije prikazao na odgovarajući način. Istakao je da cijeni svako nastojanje visokog predstavnika da, kada nastanu blokade u funkcioniranju državnih institucija, on svojom ulogom medijatora pokuša riješiti nastale blokade, što je ujedno njegova obaveza, propisana Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma. Međutim, izrazio je i stav da ponašanje sadašnjeg visokog predstavnika nije balansirano i jednako prema svim nivoima vlasti u BiH, niti neutralno u odnosu na djelovanje susjednih država, što stvara osjećaj njegove političke nesigurnosti i pristrasnosti. Dodatno, smatra Komšić, ovakvi postupci ne samo da su na štetu stabilnosti Bosne i Hercegovine i njenog suvereniteta, već ujedno otežavaju i usporavaju svaki napredak Bosne i Hercegovine unutar evropskih integracija.

Podsjetio je također i na presude Evropskog suda za ljudska prava i na kraju zatražio podršku međunarodne zajednice za uspostavu, kako je rekao, potpune demokratije u Bosni i Hercegovini, kao i potpune vladavine prava i potpune zaštite individualnih ljudskih i građanskih prava.

Tokom svog boravka u Njujorku, predsjedavajući Predsjedništva se susreo i sa generalnim sekretarom UN-a, Antoniom Guterresom. Razgovarajući o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, generalni sekretar UN-a je čestitao dobivanje kandidatskog statusa i kazao da će sa čelnicima EU raditi na podršci punopravnom članstvu naše zemlje, ali i svih zemalja Zapadnog Balkana u Uniji.

Bez obzira na status, predsjedavajući Komšić je kazao da je dosta posla pred Bosnom i Hercegovinom, koja će morati raditi na unutrašnjim promjenama u skladu sa evropskim zakonima, kao i da se čeka odluka o otvaranju pregovora sa EU koja, s obzirom na podijeljene stavove unutar članica EU, za našu zemlju može biti stavljena na čekanje.

Sagovornici su razgovarali i o sjednici Vijeća sigurnosti posvećenoj Bosni i Hercegovini, pozdravljajući jednoglasno glasanje o produženju mandata EUFOR-ove misije Althea, naglasivši važnost njene uloge za mir i stabilnost, kako u BiH, tako i u čitavoj regiji.

Sagovornici su jednoglasno osudili i kršenje humanitarnog prava u Gazi i teror koji se vrši nad nevinim civilima, najvećim dijelom nad djecom i ženama, ništa manje ne umanjujući teroristički čin Hamasa nad civilima Izraela.

Sastanku je prisustvovao i stalni predstavnik BiH pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku, ambasador dr Zlatko Lagumdžija.