Arria-formula sastanak Vijeća sigurnosti UN-a “Sprečavanje i reagovanje na seksualno nasilje povezano sa sukobom”
18. oktobra održan je otvoreni Arria-formula sastanak Vijeća sigurnosti UN-a na temu “Sprečavanje i reagovanje na seksualno nasilje povezano sa sukobom” koji su organizovale Albanija, Velika Britanija i SAD. Ministar za Evropu i vanjske poslove Albanije Igli Hasani predsjedavao je sastankom. Na sastanku su govorile predsjednica Kosova[1] Vjosa Osmani, i šef Ekspertskog tima UN za vladavinu prava i seksualno nasilje u sukobima, Cloe Marnay-Baszanger, predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” iz Bosne i Hercegovine, Bakira Hasečić, i osnivač Akcijske grupe žena Darfura iz Sudana, Niemat Ahmadi.
Cilj sastanka je stoga bio da se zadrži pažnja i angažman Vijeća sigurnosti na potrebi za snažnijom jedinstvenom akcijom protiv seksualnog nasilja u sukobu, ali i da naglasi direktnu vezu između nekažnjivosti i postojanosti seksualnog nasilja u različitim konfliktnim situacijama širom svijeta. Važnost kriminalizacija i odgovornosti za sprečavanje ponavljanja seksualnog nasilja u sukobima bio je ključan fokus ovog sastanka, podizanje svijesti o potrebi jačanja nacionalnih i međunarodnih mehanizama u krivičnom gonjenju počinitelja seksualnog nasilja u konfliktima i pozivanje država na odgovornost za kršenje njihovih međunarodnih obaveza, te potreba da države ojačaju zakonodavstvo kako bi podstakle odgovornost za seksualno nasilje.
Predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata”, Bakira Hasečić, je ovom prilikom podsjetila prisutne na dugogodišnju borbu ovog udruženja da razbije šutnju o ovom stravičnom zločinu, pruži podršku preživjelim žrtvama ratnog silovanja, pomogne utvrđivanju istine i uspostavljanju pravde za žrtve, i doprinese savladavanju prošlosti i unapređenju ljudskih prava žena žrtava rata i njihovih porodica. Naglasila je kako je posebno teška situacija sa procesuiranjem ovih zločina, gdje nema političke volje da se ovo pitanje rješava prioritetno, a vremena je sve manje, jer umiru preživjele žrtve, svjedoci očevici, a i ratni zločinci. Iako je do sada u Bosni i Hercegovini pravosnažno završeno približno 700 predmeta ratnih zločina, koji su se vodili protiv oko 1000 osoba, prema njenim riječima, procesuiranje ovih zločina trenutno je u fazi najgorih rezultata u BiH i u regionu.
Domaće istrage i pravosudni sistemi država članica imaju ključnu ulogu u sprečavanju seksualnog nasilja povezanog sa sukobom i iznad svega u osiguravanju odgovornosti počinilaca. I dalje je imperativ za države da ojačaju pristup pravdi za žene, djevojčice i sve preživjele u konfliktnim i postkonfliktnim situacijama, uključujući i brzu istragu seksualnog i rodno zasnovanog nasilja počinjenog od strane civila ili vojnog osoblja.
U svom izlaganju, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u, ambasador dr Zlatko Lagumdžija, je istakao da je iznimno važno akt seksualnog nasilja kao ratnog zločina držati kontinuirano u fokusu, prvenstveno zbog preživjelih žrtava čije dostojanstvo se ovim činom pokušalo ubiti. I pored toga, oni su smogli snagu da progovore i nastave dalje, da se uzdignute glave bore za istinu i pravdu. Stoga i ovaj sastanak šalje snažnu poruku i pruža važnu podršku njihovoj borbi. Istina i pravda ključni su preduslovi za pomirenje, ali doprinose i prevenciji ovih zločina u budućnosti, naglasio je.
[1] “Ovaj naziv ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova.”
